Krugovi u žitu – Tihi poziv na spoznaju?
Krugovi u žitu prekrasne su geometrijske figure koje se ljeti pojavljuju u poljima različitih kultura, pretežno žitnih, u cijelom svijetu a najčešće u Engleskoj. Ipak, dokumentirane su slične pojave i na pijesku, na ledu, na vodi, u travi itd.
Da bi ovaj kratki članak bio što razumljiviji neophodno je malo kronologije. Sedamdesetih godina krugovi u žitu bili su uglavnom jednostavni krugovi, dok se osamdesetih počinju javljati složenije forme od tri, četiri ili pet krugova koji, međutim, ukazuju na složenije skrivene geometrije, kao što ću kasnije pojasniti. 1990. godine počele su se pojavljivati prve linearne figure a 1991. pojavili su se dvojica živahnih umirovljenika, Doug and Dave (1), koji su tvrdili da su autori krugova u žitu. Vrlo brzo postalo je jasno da ta tvrdnja, iz više razloga, nije mogla biti istinita. Ipak, sumnja je stvorena. Od tada do danas te fascinantne figure postale su sve složenije i počele su se pojavljivati u mnogim drugim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Vjerojatno su one postojale i u prošlosti, kao što neka istraživanja sugeriraju, ali u svakom slučaju od tada su, zbog interesa medija, ljudi počeli sa više pažnje gledati na polja i dokumentirati sve što sliči na krugove u žitu. Iz istog razloga i danas neki entuzijasti pokušavaju, sa više ili manje uspjeha, imitirati fenomen.
A što je sa istraživačima?
Od samog početka oni su se podijelili u dvije grupe: jedna podržava teoriju misterija dok druga tvrdi da se radi o djelu ljudi koji nemaju pametnijeg posla. Razlozi su mnogobrojni na obje strane i veoma često su branjeni sa puno žara. Osnovni problem “vjernika” je to što ne mogu dati dovoljno dobar dokaz koji bi mogao uvjeriti skeptike. Na isti način, grupa “nevjernika” ne može ponuditi nikakav znanstveni dokaz da su svi krugovi u žitu ljudsko djelo.
Istraživači misterija tvrdit će da su mnogi krugovi u žitu previše složeni da bi ih bilo moguće ostvariti u samo jednoj noći. Govorit će o pokusima grupne meditacije koji su dali za rezultat krugove u žitu željenog oblika. Prikazat će direktna svjedočanstva koja govore o pojavljivanju tih misterioznih figura usred bijela dana i u vrlo kratkom vremenu. Uputit će na izvanredno istraživačko djelo nizozemskog fizičara Eltjo Haselhoffa (2) koje znanstveno potvrđuje ulogu “svjetlosnih kugli” u stvaranju krugova u žitu i dokumentira čudno produživanje “zglobova” stabljika žita (3). Istraživanje o geometriji pokazat će da u ovim formama postoje skrivene i kompleksne logike, koje se ponavljaju već godinama, i koje teško mogu biti odbačene kao slučajnosti. I, na kraju, spomenut će i detaljno istraživanje Nijemca
Andreas Müllera (4) koji dokazuje, kroz povijesne dokumente, da krugovi u žitu nisu fenomen našeg vremena nego su, dapače, prisutni u povijesti mnogih zemalja, čak i u tradiciji južnoafričkog plemena Zulu.
Skeptici će, naprotiv, ustrajavati na dokazivanju da su ljudi sposobni stvarati slične forme u poljima. Često će, umjesto pravog istraživačkog rada, kritizirati tuđa istraživanja. Ponavljat će nepostojanje znanstvenog dokaza o autentičnosti krugova u žitu i veoma odlučno odupirat će se rezultatima Haselhoffovog rada, ali bez nepobitnih argumenata. Često će skepticima pomoći i neka diletantska djela takozvanih “stručnjaka”, iz područja misterija, koji će ponuditi odlične razloge da se omalovaže i najozbiljniji istraživači.
Ne bih želio ulaziti na sklizak teren ovog dvoboja, jer nas to ne bi nikuda odvelo. Na kraju bi nam ostala samo neka pitanja više od onih od kojih smo krenuli. Možda bi taj sukob bio zanimljiviji za neki sociološki ili psihološki studij, što naravno nije moja namjera. Želio sam samo dati temi osnovni okvir kako bih mogao pripremiti neka razmišljanja koja mi se čine stimulativna.
Ping-pong između znanosti i misterija
Priznajem, misteriji su me oduvijek privlačili, možda i zato jer su odličan stimulans za razmišljanje o svijetu koji nas okružuje. Upravo su skeptici ti koji su me uputili na jedno skromno istraživanje o stvarnosti materije koja je, prividno, tako razumljiva i opipljiva. Rezultat, koji je poznat svakome tko zna nešto o fizici, zapanjujući je. “Otkrio” sam još jedan misterij, puno bitniji od krugova u žitu: strukturu materije.
Od čega se sastoji materija, prema posljednjim spoznajama? Još od osnovne škole uče nas da su elementi sačinjeni od atoma a kompoziti od molekula, koje se sastoje od dva ili više atoma. Atomi se sastoje od jezgre, koju čine protoni i neutroni, i elektrona koji orbitiraju oko jezgre. Uzmimo za primjer atom vodika, koji se sastoji od jednog protona i jednog elektrona. Ako protonu, koji čini jezgru, damo veličinu ping-pong loptice, elektron, koji kruži u njegovoj orbiti, nalazi se, proporcionalno gledajući, otprilike na tribinama jednog nogometnog igrališta. Već to dovoljno je složeno a, sve se dodatno komplicira kada otkrijemo da su i atomi raspoređeni u molekuli na relativno velikim razdaljinama. Ako ostanemo na primjeru vodika, poznato je da se taj element u prirodi nalazi u obliku molekule koja se sastoji od dva atoma. Prateći primjer ping-pong loptice i nogometnog igrališta, dva atoma, koji čine molekulu vodika, dijele svoj elektron jedan sa drugim. Jezgre, ping-pong loptice, udaljene su kao dva nogometna igrališta, i jedina veza među njima dvije su vanjske čestice (elektroni), koje se kreću u jednom enormno praznom prostoru. I tu se rađaju bezbrojna pitanja, na koja u većini slučajeva niti naši znanstvenici mogu dati odgovor. U međuvremenu, shvatili smo da je sve što sagledavamo kao čvrstu materiju, ustvari, više od 99% praznina, i da je prava materija, dakle protoni, neutroni i elektroni, manja od 1%.
To nas uči da materija nema niti gustoću niti konzistenciju koju osjećamo sa našim čulima. Kada dotaknemo nešto što smatramo čvrstim, u stvari jedina interakcija je između vanjskih elektrona koji čine molekule naše kože i vanjskih elektrona koji čine molekule predmeta. Isto se događa i kada nekoga milujemo ili dodirujemo. Na atomskom razini nema kontakta, događaju se samo deformacije oblaka vanjskih elektrona.
Ako idemo još detaljnije, fizičari nam kažu da su protoni i neutroni, otprilike 1830 puta veći od elektrona, sačinjeni od tri kvarka koji su, isto kao i elektroni, sačinjeni od “vlakana”.
Nastavljajući, dolazimo do pretpostavki kvantne fizike koja čak dovodi u sumnju razliku između čestice i vala, čineći mogućim zaključak da bi materija mogla biti čista energija.
Sve to skupa pokazuje nam da je malo toga sigurno i poznato, čak i ondje gdje nam se sve čini tako “realno” i opipljivo. I sve to još nas više otvara prema takozvanim misterijama, uključujući i krugove u žitu.
Geometrija i krugovi u žitu
U ovih nekoliko stranica nije moguće ući u sve detalje ogromne složenosti fenomena krugova u žitu, pa ću se ograničiti samo na analize nekoliko geometrija koje su žiža teze koju ću izložiti.
Već od osamdesetih godina u engleskim poljima počinje se pojavljivati cijeli niz sličnih geometrijskih oblika koji, kao zajednički nazivnik, imaju četiri pravila: središnji krug uvijek je veći od 4 satelita koji su istih dimenzija, a nalaze se na istoj udaljenosti od centra i raspoređeni su križno na 90 stupnjeva.
Radi se, naizgled, o veoma jednostavnim oblicima, takozvanim “peticama”, koji u svojoj suštini skrivaju složene geometrije koje nas upućuju na moguću prisutnost neke inteligencije. Mogao bih navesti više primjera, ali izabrao sam jedan prekrasan slijed koji najbolje otkriva stvaralačku logiku o kojoj govorim. Sivo su obojeni oblici stvarnih krugova u žitu koje analiziramo.
Taj izvanredni geometrijski rad djelo je engleskog istraživača Allan Browna (5). Treba naglasiti kako geometrijski proces ne otkriva samo stvaralački slijed tih krugova u žitu, već nas podučava nekoliko metoda kako doći do kvadrature kruga. U ovom slučaju ostvarajući jednak opseg kvadrata i kruga.
Prema mnogim istraživanjima možemo reći da je kvadratura kruga, zajedno sa Arhimedovom konstantom (Pi), najčešći element geometrije krugova u žitu.
A sada je možda bitno proučiti koje su značenje, u povijesti misli, imali krug i kvadrat. Rezultat je veoma zanimljiv:
Kvadrat | Krug | |
Platon | Materija | Duh |
Kina | Ispoljavanje Zemlje | Ispoljavanje neba |
Kršćanstvo | Kozmos, Zemlja | Dva osnovna motrišta Boga, zajedništvo i božansko ispoljavanje, znak apsolutnog |
Islam | Meka, Ka’ba, kvadratni blok, četiri – broj stabilnosti |
Savršena forma, znak apsolutnog |
Jung | Zemaljska materija, tijelo, stvarnost |
Arhetipska slika psihe |
Geometrija i duhovnost
Platonova geometrija različita je od Euklidove. Suptilnija je u svojoj duhovnosti, više je umjetnost nego znanost, povezuje ideje sa oblicima.
Možemo, dakle, biti toliko slobodni zaključuti da nas ustrajavanje na kvadraturi kruga možda upućuje na potrebu pomirenja zemaljskog i nebeskog, na sklad materije i duha. Naravno, nije teško predstaviti ove zaključke kao metaforu modernog zapadnjačkog svijeta, koji se temelji isključivo na materijalnom i na jednom obliku razvoja kojem je teško dati pridjev civilizacije. I u našem svakodnevnom životu često srećemo ljude koji su potpuno predani stvaranju isključivo materijalnih dobara. Isto tako možemo uočiti i osobe koje, u bijegu od svijeta koji im se očito ne sviđa, traže spas u duhovnosti. Izgleda kao da kvadratura kruga ukazuje na pogrešku u oba pristupa, sugerirajući radije uravnotežen stav prema duhovnosti i materijalnosti. Materijalni pristup, prije ili kasnije, ostavit će nas ispražnjenima, isto tako kao što će nam bijeg iz materijalnog svijeta uskratiti, s jedne strane, neophodno iskustvo za duhovni razvoj, a s druge, “vježbaonicu” za iskušenje dosega naše duhovnosti.
U krugovima gdje se sreću osobe posvećene duhovnosti često se govori o nekom budućem događaju koji će sve promijeniti, o dolasku desetog planeta, o skoroj pojavi vanzemaljaca, o mesiji koji bi svakog dana trebao stići među nas, o katastrofi koja će nas, silom prilika, prisiliti da krenemo iz početka. Lako je uočiti duboku želju za korjenitom promjenom jednog društva, koje se očigledno ne sviđa nikome, ali bez vlastitog doprinosa, prenoseći osobnu odgovornost negdje vani. Prije puno godina Gandhi je rekao: “Budite promjena koju biste željeli vidjeti u svijetu.”
Uravnotežen pristup, međutim, nije bez poteškoća. Neophodno je, prije svega, da mi prihvatimo sami sebe sa svim našim problemima i greškama, prihvaćajući potpunu odgovornost za sve ono što doživljavamo. To je prvi korak prema mogućoj promjeni. Mnogi sljedbenici duhovnosti često će reći da nema slučajnosti, zaboravljajući činjenicu da i njihovo rođenje na ovoj planeti, u ovom materijalnom obliku, isto tako nije slučajno.
Krugovi u žitu, dakle, mogli bi biti jedna vrsta katalizatora koji nam, kroz materijalni rad u poljima, ukazuje na postojanje čudesnog i na jednu drugu dimenziju, drugačiju od one materijalne. Istovremeno, zahvaljujući kratkotrajnosti fenomena, krugovi u žitu nam možda sugeriraju da ne mogu biti staza sami po sebi, nego samo podsjetnik za jedno osobno istraživanje prema našoj vlastitoj duhovnoj dimenziji, koncipiranoj tako da materijalna strana bude komplementarna.
Istina i podijeljeno Ja
Ostati opsesivno vezani uz krugove u žitu, kao uz bilo koji misterij, moglo bi biti pogrešno. Netko je mudro rekao da je svejedno jesi li vezan zlatnim lancem ili prljavim konopcem. Ako pažljivo pratimo svijet istraživača u području krugova u žitu, kao i u sličnim područjima, vidimo da je, nakon godina velikog ushićenja, počeo period svađa i razmirica. Postaje znači jasno da nas fenomen sam po sebi ništa ne uči, osim ako onaj duhovni poticaj nije prenesen i u materijalnu svakodnevnicu. Zapravo, veoma često predano bavljenje bilo kojom temom, koja se smatra misterijom, neobičnom ili neobjašnjivom, stvara mnoge probleme i sa osobama koje nas okružuju. Ovdje se ponovo vraćamo na koncept stvarnosti, koju sada možemo odrediti kao nešto što primamo našim čulima, ali uz uvjet da postoji konsenzus u grupama kojima pripadamo, obitelj, prijatelji, posao i slično.
Ovaj mehanizam, potencijalno, stvara nedosljedno ponašanje usmjereno prema uvjeravanju osoba oko nas, čak i po cijenu promjene naših stavova s namjerom da ih učinimo što prihvatljivijim ili vjerodostojnijim. Drugim riječima, ono što želimo reći je ponekad bliže želji naše afirmacije, i izbjegavanju mogućeg sukoba, nego istini od koje smo krenuli. Prema tome naš put bit će stalna borba između traženja istine, kroz misterij, i pokušaja mirenja sa našim okruženjem. Najteži put je put dosljednosti, ali da bi bili stvarno dosljedni moramo znati tko smo, trebala bi postojati jedinstvena i stvarna odrednica, a ne podijeljeno Ja.
Umjesto epiloga
Koja je, dakle, lekcija krugova u žitu? Po meni, to je budalasto pitanje. Nema nikakve lekcije. Pravo pitanje je, što je tu lekcija za mene, ili za tebe? Život nije kao moda, gdje je sve uniformirano prema potrebama tržišta i masovne proizvodnje. Mi smo jedna masa individua, svatko od nas jedinstven i neponovljiv, ali istovremeno u zajednici sa univerzalnim Duhom. Na ovoj zemaljskoj razini svaka osoba slijedi različitu stazu, na kojoj odgovori imaju samo individualnu vrijednost, dok tuđa iskustva mogu biti vrijedna, ali ne mogu zamijeniti naša. Ono što sam ja spoznao, jest da je istina već prisutna u nama. I dovoljno je otvoriti se prema tom spontanom i bogatom izvoru, koji je otežan samo egocentričnom vizijom i traumama koje čine teškim inače spontani duhovni razvoj. Ne može biti drukčije jer pristup istini mora biti prisutan na svakom mjestu. Kada ne bi bilo tako, postojala bi duhovna diskriminacija. Iskreno govoreći, odbijam vjerovati da je to moguće.
U ovoj viziji krugovi u žitu postaju marginalni, sve u svemu, malo važni u globalnom smislu. Postaje sporedno utvrditi jesu li baš svi krugovi u žitu samo djelo neke dobro smišljene šale ili su ipak rezultat jednog ili više misterioznih autora. Ključna činjenica, na kraju ove priče, je da nam oni nude još jedan pristup, uz mnoge ostale, misteriji postojanja. Vraćaju nam onaj iskonski i osnovni osjećaj Čuđenja koji postaje izvanredna polaznica u potrazi za Istinom.
2 Eltjo Haselhoff, je rođen u Nizozemskoj. Po zanimanju je inžinjer i fizičar u području teorijske i eksperimentalne fizike. Radio je u mnogim istraživačkim laboratorijima između kojih i u čuvenom “Los Alamos Laboratories” (SAD). Autor je mnogih članaka i jedne knjige koja je postala nezaobilazna za sve ljubitelje krugova u žitu
3 “BLT Research Team” dokumentira mnogobrojne slučajeve produženja “zglobova” stabljika žita. Upravo te studije su bile baza Haselhoffove knjige “Složena priroda krugova u žitu” koja ilustrira dva kruga u žitu u Nizozemskoj
4 Andreas Muller rođen je u Njemačkoj 1976. godine. Mnogi ga smatraju jednim od najboljih europskih istraživača u području krugova u žitu. Godine 2001. objavio je svoju prvu knjigu “Kornkreise-Geometrie, Phanomene, Forschung”, a 2005. godine, zajedno sa švicarskim istraživačem Werner Anderhubom, napisao knjigu “Phanomen Kornkreise-Foschung, zwsichen Volksuberliefrung, Grenz-und Naturwissenschaft”.
5 Allan Brown živi u Engleskoj regiji Sussex. Njegovo istraživanje temelji se na geometrijskim rekonstrukcijama krugova u žitu. Kroz ovaj pristup došao je do zanimljivih spoznaja o skrivenim geometrijskim logikama krugova u žitu.
Licenca: Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Hrvatska (CC BY-NC-SA 3.0)
- Kritično i selektivno
- NLO – Nije Ludovanje, Očigledno